Pojmovnik

Suvlasništvo

Kada više osoba ima neku stvar (zgradu) u svome vlasništvu, tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva u razmjeru prema veličini njegovog suvlasničkog dijela. Ukoliko suvlasnici ne odrede drugačije, pretpostavlja se da su suvlasnički udjeli jednaki.

Zajedničko vlasništvo

To je vlasništvo više osoba (zajedničara) na jednoj stvari (zgradi) pri čemu veličina njihovih udjela u toj stvari nije određena ali je odrediva. Zajedničar svoj dio ne može otuđiti drugoj osobi, osim drugom zajedničaru, a u slučaju smrti njegov udio prelazi na nasljednike. Zajedničari zgradom upravljaju zajednički i u pravilu na način na koji svojom zgradom upravljaju suvlasnici.

Stambena zgrada

To je zgrada koja se sastoji od stanova kao posebnih dijelova zgrade. Može imati jedan ili više ulaza. Ukoliko stambene zgrada ima više ulaza, pretpostavka je da se radi o jednoj stambenoj zgradi, ali se može dokazivati i da je riječ o više stambenih zgrada.

Međuvlasnički ugovor

To je ugovor kojim se uređuju uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem zgrade koji se sklapa u pisanom obliku. Smatra se da je valjan ako ga je sklopila većina suvlasnika koja drži većinu suvlasničkih udjela u zgradi.

Predstavnik suvlasnika

Predstavnik suvlasnika je osoba koju su izabrali suvlasnici kako bi ih zastupao prema upravitelju i svim ostalim tijelima državne uprave, te komunalnim poduzećima. Obaveze predstavnika proizlaze iz Međuvlasničkog ugovora i to: ovlašteni predstavnik zaključuje ugovore u ime ostalih suvlasnika (npr. Ugovor o upravljanju) sa izabranim Upraviteljem o najmu zajedničkih prostorija, sudjeluje u odabiru izvoditelja, ovjerava radne naloge kao potvrdu izvršenja poslova, vodi brigu o zajedničkim prostorima i zemljištu koje pripada zgradi, podnosi izvješće o radu najmanje jednom godišnje.

Zajednička pričuva

To je namjenski vezana zajednička imovina svih suvlasnika zgrade namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšanja zgrade. Ta se sredstva koriste u skladu s godišnjim ili višegodišnjim programom održavanja zgrade. Osnovica za obračun pričuve je veličina suvlasničkog dijela svakog suvlasnika.

Pravo upravljanja zgradom

To je pravo odlučivanja o svemu što se tiče same zgrade, koje pravo i dužnosti ima svaki suvlasnik zgrade zajedno sa svim ostalima. Povezano je sa zgradom i slijedi njenu pravnu sudbinu.

Upravitelj zgrade

Je opunomoćenik suvlasnika zgrade koji u njihovo ime i za njihov račun upravlja zgradom. On je nalogoprimac suvlasnika zgrade, pa se prava i obveza upravitelja prosuđuju po pravilima o nalogu. Upravitelja suvlasnici biraju većinom glasova. Prava i obveze upravitelja proizlaze iz ugovora što ga sklapa sa suvlasnicima zgrade.

Redovita uprava

Su poslovi upravljanja zgradom o kojima vlasnici odlučuju većinom glasova s time da se većina glasova računa prema veličini suvlasničkih udjela, a ne prema broju suvlasnika. U pravilu je riječ o poslovima koji se na zgradi obavljaju stalno, ili u jednakim razmacima i bez kojih zgradu njeni korisnici ne bi mogli normalno koristiti. To su poslovi redovitog održavanja zgrade, te pribavljanja sredstava za redovito održavanje.

Izvanredna uprava

Su poslovi koji premašuju okvir redovitog upravljanja i u pravilu nisu takve naravi da ih je nužno poduzimati redovito, ili u redovnim vremenskim razmacima i za koje je potrebna odluka svih suvlasnika (veliki popravci, nadogradnja, dogradnja, prodaja zgrade, davanje cijele zgrade u zakup ili najam na dulje od godinu dana i slično).

Prinudna uprava

Je uprava stambenom zgradom koju određuje jedinica lokalne samouprave u slučaju kada suvlasnici sami ne osiguraju upravljanje zgradom u svom suvlasništvu, tako da odrede upravitelja zgrade. U tom slučaju jedinica lokalne samouprave poslove upravljanja zgradom može povjeriti fizičkoj ili pravnoj osobi. Prava i obveze prinudnog upravitelja prosuđuju prema pravilima koje vrijede za redovnog upravitelja. Ovlaštenja prinudnog upravitelja vrijede dok suvlasnici sami ne odrede redovnog upravitelja.

Hitni popravci

Su radovi koji se javljaju nenadano i kojima se,otklanjaju veća oštećenja na zgradi radi sprječavanja posljedica za život i zdravlje Ijudi. Popravke je dužan izvesti upravitelj, a ako suvlasnici zgrade nisu izabrali upravitelja tada su dužni sami radove organizirati i izvesti. Ukoliko suvlasnici sami ne otklone kvarove, o obvezi otklanjanja tih radova odlučuje jedinica lokalne samouprave i uprave (općina, grad, županija), a troškove snose suvlasnici zgrade. Koji se popravci smatraju hitnim određeno je u Uredbi o održavanju zgrada.

Nužni popravci

Su radovi na otklanjanju oštećenja na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koja oštećenja uzrokuju opasnost za život i zdravlje Ijudi. Te popravke je dužan izvesti upravitelj, a ako ga suvlasnici zgrade nisu izabrali tada su ih dužni sami otkloniti. Ukoliko to ne učine, građevinski inspektor ovlašten je narediti otklanjanje tih oštećenja. Troškove popravaka snose suvlasnici zgrade. Koji se popravci smatraju hitnim određeno je u Uredbi o održavanju zgrade.

×